Međunarodni dan osoba sa invaliditetom (OSI), 3. decembar, bez posla će dočekati oko 1.600 pripadnika te populacije, a preko 65.000 svakodnevno ima problem sa ostvarivanjem osnovnih ljudskih prava. OSI nemaju autentičnog predstavnika u Skupštini, ali predstavnici NVO sektora ističu da oni ne traže sažaljenje, već ono što im pripada po zakonu, jer oni nikako nijesu i ne smiju biti građani drugog reda. Povodom 3. decembra poručuju da ne žele ponavljanje starih obećanja i izmjene zakona koji se neće primjenjivati, već dostojan život koji će obezbijediti sopstvenim radom.
Direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić kaže za „Dan” da je položaj OSI danas lošiji nego ranije. Ona ističe da što su veće garancije prava, posebno uzrokovane međunarodnim i evropskim standardima, to je veće i kršenje pojedinačnih prava osoba s invaliditetom u crnogorskoj praksi.
– Ovo zaista nije samo doživljaj, već o ovome govore svakodnevne statistike. Ranije je sistem bio usmjeren samo na domen socijalnih prava osoba s invaliditetom, pa ni same OSI nijesu bile svjesne koliko im se krše prava u drugim oblastima. Danas, nakon što je država preuzela međunarodne standarde i sama se obavezala na garanciju prava osoba s invaliditetom u svim oblastima koje tretira i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, sistem je i dalje ostao inertan, neodgovoran i nesamoinicijativan za primjenu u praksi – ističe Vujačić.
Dodala je da istraživanja u poslednje vrijeme potvrđuju visok stepen i povećanje diskriminacije osoba s invaliditetom, upravo zato što su ove osobe aktivnije, a državni aparat je i dalje zatvoren i funkcioniše na principu odlaganja primjene zakona.
– Najveći problem je u tome što su osobe s invaliditetom naučene da se „plaše” sistema, a ne sistem njih – ističe Vujačić, dodajući da je na kraju prošle godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo 1.640 osoba sa invaliditetom.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Nataša Borović navodi da OSI ovaj 3. decembra dočekuju u nepovoljnom položaju, ali poručuje da su istu tu izjavu davali i prošle i pretprošle godine, kao i prethodnih godina.
– Najveći broj izjava, ukoliko promijenite godinu i stavite 2016, sadržaće aktuelni prikaz stanja u oblasti invalidnosti – kaže Borović.
Navodi da je tačno da država usvaja strateška dokumenta, donosi zakone koji se odnose na zaštitu OSI, ali ne možemo da zanemarimo ni činjenicu da su podzakonski akti često neusklađeni sa zakonima iz kojih proizilaze, čime onemogućavaju ostvarivanje nekih zagarantovanih prava.
– Navešćemo samo jedan primjer: pravo na ostvarivanje lične invalidnine gdje podzakonski akt za ostvarivanje navedenog prava nije u skladu sa zakonom. Takođe, ne bismo da izostavimo ni činjenicu da mnogi predlozi koji dolaze od predstavnika organizacija osoba sa invaliditetom, koji su članovi radnih grupa za izradu strateških dokumenta i legistative, ne budu usvojeni. Tako, na primjer, nisu usvojeni ni naši predlozi da se formira jedinstveno tijelo vještačenja za utvrđivanje invaliditeta, ni da se Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom izdvoji kao posebno tijelo – istakla je ona.
M.S.
Zakidaju na sredstvima za zapošljavanje
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović ističe da skoro nema oblasti u kojoj bi se mogli pohvaliti da omogućava minimalne uslove za dostojanstven život OSI. On navodi da OSI žele da država shvati da je ulaganje u njihovu podršku investicija, a ne trošak i da se isplati uložiti jer se time stvara društvenokorisna osoba u odnosu na lice u stanju socijalne potrebe.
– Naknade po osnovu invaliditeta su veoma niske i ne omogućavaju osobama sa invaliditetom pokrivanje ni malog dijela dodatnih troškova koje imaju zbog prevazilaženja prepreka na koje nailaze u svakodnevnom funkcionisanju. Očigledan primjer je nedavno raspisan poziv za grant šeme za koji je planirano 1,5 miliona eura, dok je prethodne godine iznos bio dva miliona, dakle pola miliona manje će se raspodijeliti u odnosu na prethodnu godinu – kazao je Macanović.
Ministarstvo: Bolji pravni okvir
U Minstarstvu za ljudska i manjinska prava kažu da lica sa invaliditetom u Crnoj Gori 3. decembar dočekuju sa boljim pravnim i programskim okvirom, i uz težnju za boljim praktičnim primjerima zaštite svojih prava, odnosno unapređenjem kvaliteta života.
– Vjerujemo da će u narednom periodu, primjenom antidiskriminatornog zakonodavstva u oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava lica sa invaliditetom ove ranjive društvene grupe, svakako doći do značajnijih promjena u ostvarivanju ljudskih prava ove ranjive društvene grupe – kažu u ministarstvu.
Ističu da je Crna Gora u značajnoj mjeri ojačala zakonodavni okvir zaštite ljudskih prava lica sa invaliditetom, što je osnova svakog daljeg napretka u ovoj oblasti. U ministarstvu kažu da je pravni okvir u ovoj oblasti, u protekloj godini, osnažen usvajanjem novog Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, kojim se uređuje zabrana i zaštita od diskriminacije lica sa invaliditetom, i promoviše jednakost tih lica sa drugim licima.